Ako imate tvrdoglavo dete, verovatno vam ponekad deluje kao da dete namerno radi sve suprotno od onoga što mu kažete. Ali, pre nego što počnete da vičete, naljutite se i kaznite dete, pročitajte neke od razloga zašto se kod mališana javlja tvrdoglavost, prema rečima psihologa Aleksandre Prokutine.

Uzrast

U uzrastu od 3-4 godine, tvrdoglavost je način da dete dobije potvrdu da je odvojena osoba, individua za sebe. Tokom ovog perioda formira se sopstveno mišljenje i želja za samostalnošću.

Takođe, i adolescenciju karakteriše pobuna protiv autoriteta starijih i želja da se dokaže sopstvena nezavisnost.

U ovim slučajevima dete počinje da protivreči odrasloj osobi, izražavajući nezadovoljstvo prema bilo kakvim zahtevima.

Manjak pažnje

Često se neposlušnost objašnjava time što dete jednostavno želi da privuče pažnju odrasle osobe. To može biti u situacijama kada je roditelj zauzet, u slučaju dolaska novog deteta u porodicu ili drugih razloga.

Deca mogu namerno da zadirkuju ili urade nešto za šta znaju da će izazvati negativnu reakciju roditelja kako bi privukla njihovu pažnju.

U ovim slučajevima dete može biti hirovito, imati izlive besa, odbijati da uradi ono što tražite ili uraditi nešto iz ljutnje i inata.

Reakcija na stresne događaje

Svaka promena u životu može dovesti do emocionalne neravnoteže kod deteta. Na primer, selidba, promena škole ili razvod roditelja mogu da izazovu ozbiljnu anksioznost, koja se manifestuje u napadima besa i nevoljnosti da se poštuju pravila.

U ovim slučajevima dete postaje razdražljivo, agresivno, odbija da obavlja uobičajene aktivnosti.

Zdravstveni problemi

Ponekad neposlušnost može biti povezana sa zdravstvenim problemima, poput hiperaktivnosti, poremećaja spavanja ili nekih drugih bolesti. Ukoliko sumnjate na bilo šta do toga, konsulujte svog pedijatra.

U ovim slučajevima dete može biti impulsivno, nepažljivo, nemirno i slabo spava.

Testira granice dozvoljenog

Deca često testiraju koliko daleko mogu da odu pre nego što se suoče sa posledicama svojih postupaka. Tako uče da razumeju granice prihvatljivog ponašanja.

U ovim slučajevima, dete može da odbija da ode u krevet na vreme, ne jede ponuđenu hranu, radi suprotno od onoga što mu odrasli govore, prenosi noviteroditeli.bg.

Želja za samostalnošću

Kako deca rastu, teže samostalnosti i to je sasvim normalno. Žele da donose sopstvene odluke i kontrolišu svoje živote, a kada su roditelji previše zaštitnički nastrojeni i ne daju im priliku da budu nezavisni, reakcija je pobuna i neposlušnost.

Kako se to manifestuje? Dete može da odbija da prati uputstva svojih roditelja u vezi sa izgledom, izborom prijatelja, hobijima ili planovima za budućnost.

Negativan primer roditelja

Deca uče posmatrajući ponašanje odraslih. Ako sami roditelji ne poštuju pravila, ponašaju se nedosledno ili pokazuju nepoštovanje prema drugima, dete može da shvati ovo ponašanje kao normalno i počne i samo da ga iskazuje.

U tom slučaju, ono će imitirati roditeljski način komunikacije, njihove navike i odnose prema drugima.

BONUS VIDEO:

Pravilo 7-7-7 za vaspitanje dece  Izvor:  Pravilo 7-7-7 za vaspitanje dece